Kako biramo bojeboje mogu utjecati na naš intelekt i emocije

Kako biramo boje


Od svih informacija koje primamo osjetilima čak 80% odnosi se na vizualnu percepciju. Jedno od osnovnih obilježja svega što nas okružuje jest boja, koja – između ostalog - kreira i naš subjektivni doživljaj svijeta. Mnogo puta smo neki prostor okarakterizirali „ženskim“ samo na temelju boja koje njime dominiraju, a slična stvar je i s „muškim interijerima“. Čini se kao da već postoji određena paleta za „muške samačke stanove“ ili za „dnevne sobe žena srednjih godina“. Pokušali smo istražiti da li je zaista tako, te koje su veze između spola, dobi i boja – ako uopće postoje. Ako adaptirate stan i mislite da sobu svog dvadesetogodišnjeg sina morate urediti tamnim i zasićenim bojama - ovdje provjerite jeste li u pravu! Od svih informacija koje primamo osjetilima čak 80% odnosi se na vizualnu percepciju. Jedno od osnovnih obilježja svega što nas okružuje jest boja, koja – između ostalog - kreira i naš subjektivni doživljaj svijeta. Kako ljudi većinu vremena provode u unutarnjem prostoru, boje koje primjenjujemo u interijeru mogu znatno utjecati na naš intelekt i emocije. Utjecaj određene boje na naše raspoloženje rezultat je kulture u kojoj smo odrasli, našeg karaktera, dobi i spola. Nije nepoznato da postoje „muški“ i „ženski“ interijeri, pa iako se razlika uglavnom svodi na broj i vrstu dekorativnih detalja, zanimalo nas je koje će boje češće izabrati muškarci, a koje žene.

Mnogo puta smo neki prostor okarakterizirali „ženskim“ samo na temelju boja koje njime dominiraju, a slična stvar je i s „muškim interijerima“.Još je 1934. provedeno istraživanje o tome koje kombinacije boja doživljavamo uravnoteženima, tj. harmoničnima. Rezultati su pokazali da su ljudskom oku – a pogotovo ženskom - harmonične kombinacije vrlo sličnih ili sasvim različitih boja i nijansi. Istraživanje iz 1940. pokazalo je da postoji veza između spola i preferencije boja. Tako žuta boja više djeluje na emocije muškaraca, a i plavu zamjećuju ranije nego žene. Druge su ankete dale podatak da muškarci više vole plavu nego crvenu, narančastu nego žutu boju. Sredinom 20.stoljeća ustanovilo se da su muškarci tolerantniji prema akromatskim bojama, te da su žene uglavnom svjesnije odnosa među bojama, a ukus im je fleksibilniji i bogatiji. Nadalje, 60-ih su ispitivanja pokazala da žene, za razliku od drugog spola, više vole plavozelene nijanse i draže su im jake od prigušenih boja. Osim toga, 56 % tada ispitanih muškaraca i 76% žena preferirali su hladne boje, a 51% muških i 45% ženskih ispitanika radije su birali svijetle nijanse od tamnijih.

Zanimljiv eksperiment obavio je Rikard Kuller 1976. Uzorak ispitanika sastojao se od dvije skupine: šest žena i isto toliko muškaraca. Prvo su boravili u šarenoj, raznolikoj prostoriji, a zatim u sterilnoj sivoj. Za vrijeme boravka, pratili su se EEG i otkucaji srca ispitanika, kao i njihovi subjektivni doživljaji. Ustanovljeno je da su srčani otkucaji ubrzani u sivom okruženju, a stres i dosada bili su naglašeniji kod muškaraca nego u žena. Nekoliko godina kasnije znanstvenici su došli do saznanja da su žene sposobne imenovati i opisati puno više boja nego što to mogu njihovi muški vršnjaci. Kad se radi o stilovima unutarnjeg uređenja, pokazalo se da su žene mnogo dosljednije u primjeni određenog stila nego muškarci. Rezultati istraživanja provedenog prije 20-ak godina ukazuju na to da će žene mnogo vjerojatnije imati najdražu boju, a zanimljivo je da su stavovi prema svijetlim i tamnim bojama jednaki u ispitanika oba spola. Ipak, postoji razlika: muškarci vole jake, zasićene boje, a ženama su draže pastelne. muškarci vole jake, zasićene boje, a ženama su draže pastelne.
Sva istraživanja o bojama i načinima na koje ih doživljavamo nisu sasvim pouzdana, jer rezultati mogu ovisiti o trenutnom raspoloženju ispitanika, a teško je uvrditi u kojoj mjeri kulturološki i sociološki kontekst utječu na osobne preferencije. Vrlo je zanimljiva činjenica da je, globalno gledajući, najomiljenija boja – plava. Iako se u većini slučajeva ona povezuje s osjećajem tuge i depresije, očito dominira njeno opuštajuće i smirujuće djelovanje. Plavu boju na prvo mjesto stavljaju oba spola, a ako Vas zanima s kojim se emocijama povezuju druge boje, pogledajte rezultate globalne ankete provedene na više od 130 000 ispitanika:

Najdraze boje po dobi

Najdraze boje po dobisreća – žuta
čistoća – bijela
ukusno – crvena
donosi sreću – zelena
dostojanstvo – tamnoplava
tehnologija – srebrna
seksipil – crvena
tugovanje – crna
skupo – zlatna
jeftino – smeđa
moć – crvena
pouzdanost – plava
kvaliteta – zlatna
mučnina – žutozelena
božanstvo – bijela
loša sreća – crne
najdraža boja – plava
najmrža boja – tamnožuta

 

Kada bismo ove statistike pokušali prenijeti na temu kupaonica, situacija bi izgledala ovako: prve tri “najmuževnije” kupaonice bile bi plava, zelena i crna. Žene bi također izabrale plavu (ali nježniju nijansu), dok bi na sljedeća dva mjesta bile ljubičasta, pa zelena. Naravno, ovakva ilustracija statistike podrazumijeva da boju interijera biramo samo prema osobnim preferencijama, a ne prema potrebama prostora.

 

Top 3 muške boje za kupaonicu
Top 3 muške boje za kupaonicu


Top 3 ženske boje za kupaonicu
Top 3 ženske boje za kupaonicu

Razlike u odabiru boja posljedica su i dobi ispitanika. Čini se da, što smo stariji, više volimo hladne boje - poput plave, ljubičaste i zelene, a manje tople: crvenu, narančastu i žutu. Zašto uopće mijenjamo ukus tijekom života? U ranoj dobi većina nas voli žive, jarke i zanimljive boje, a kasnije se razvije sklonost određenim bojama. Ipak, kako odrastamo i obrazujemo se, upoznajemo simbolizam i konotacije vezane za određene boje. Takve “predrasude” uglavnom modificiraju naš ukus, koji tada nesvjesno postaje odraz konteksta u kojem živimo.

Čini se da, što smo stariji, više volimo hladne boje - poput plave, ljubičaste i zelene, a manje tople: crvenu, narančastu i žutu.Postoji još jedna važna stvar koju spominjemo posljednju, ali ne zbog manje važnosti: trendove. Baš kao u modnom dizajnu, tako se i u arhitekturi i uređenju interijera mijenja popularnost boja tijekom vremena. Tako su 1950-ih u modi bili pastelni tonovi hladnih boja poput ružičaste, tirkizne, blijedo žute i plave. Osobito je popularan bio skandinavski dizajn i njemu svojstvena paleta boja. 1960-ih i 70-ih veliku popularnost doživjeli su upravo zemljani tonovi – smeđa, žuta, narančasta, boja cigle i hrđe, zlatna i boja pijeska. Sivo-smeđa, zeleno-plava i bež dospjele su u središte pozornosti desetljeće poslije, dok je unutarnji dizajn 90-ih ostao zapamćen kao minimalistički - u prirodnim ili crno-bijelim kombinacijama. A u 2012.? Izbor boja pri dizajnu interijera nije uvijek lak zadatak: treba uzeti u obzir pozitivne i negativne karakteristike prostora, kulturološki kontekst, funkcionalnost i namjenu prostorije, preferencije i karakter korisnika...

Za kraj, odlučili smo prikazati nekoliko kupaonica koje su – prema statistici – uređene u najmanje omiljenim bojama: narančastoj, smeđoj i žutoj.
Nadamo se da Vam je ovaj članak olakšao barem neke teške odluke vezane uz unutarnje uređenje, ili – da Vas je informirao i zabavio. Za kraj, odlučili smo prikazati nekoliko kupaonica koje su – prema statistici – uređene u najmanje omiljenim bojama: narančastoj, smeđoj i žutoj. Nama uopće ne izgledaju loše!


 {fshare}

 

 

 Adaptacije kupaonica - Adaptacije d.o.o.